Nogomet

Kako je Hrvatska došla do četvrtog mjesta na svijetu?

Piše:Bojan Koprivica • četvrtak, 11.04.2013.
Kako je Hrvatska došla do četvrtog mjesta na svijetu?
Foto: Kristijan Komarica

Hrvatska je četvrta reprezentacija svijeta. Tako kaže FIFA, institucija koja se uglavnom bavi nogometom, pa valjda zna o čemu govori. A kada netko važan tvrdi da je Hrvatska bolja od Brazila, Italije, Engleske i Nizozemske, tko smo mi da se bunimo, zar ne?

Lista je napokon osvanula i barem od danas do devetog svibnja, kada će nova lista potisnuti ovu staru u arhive, Hrvatska službeno gleda u leđa samo Španjolskoj, Njemačkoj i Argentini. Vaše mišljenje o vjerodostojnosti ove liste vjerojatno varira između "Ma možeš mislit kak' smo mi četvrti a Brazil devetnaesti" i "Pa naravno da smo četvrti jer mi imamo Modrića". Neovisno o tome slažete li se sa njom ili ne, jedno joj se ne može osporiti. Ona je – službena.

Konstantno dobri

Hrvatska je jedna od rijetkih reprezentacija koja je konstantno dobro rangirana. Od početka 2007. godine, hrvatska reprezentacija nikad nije pala ispod 15. mjesta službene Fifine ljestvice. To je osim Hrvatskoj uspjelo još samo Argentini, Engleskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Za razliku od svih drugih rangiranja koja mogu biti bolja ili lošija, samo ovo Fifino ima direktan utjecaj na reprezentativna natjecanja. Na osnovu njega postavljaju se nositelji na službenim međunarodnim turnirima, kao što su Svjetska ili Europska prvenstva. Hrvatsku danas ova lista zanima jer zadovoljava taštinu, ali ona za nju ima i stvarnu vrijednost. Uspije li se kvalificirati za SP u Brazilu i održati visoko mjesto na službenom rangiranju, Hrvatsku će zapasti lakši protivnici.

Sportnet je jedini medij u Hrvatskoj koji vam danas neće samo monotono prenijeti službenu ljestvicu, već će vam objasniti kako ona nastaje, koji su rezultati hrvatske reprezentacije najviše donijeli ovom visokom plasmanu i koje su mane načina na koji se reprezentacije boduju. To smo u stanju zahvaljujući suradnji s Fifom, koja je Sportnetu ustupila sve službene rezultate svih reprezentacija svijeta iz protekle četiri godine i vrlo profesionalno odgovorila na sve naše upite, na čemu joj se i ovom prilikom iskreno zahvaljujemo.

Ako vas zanima više od površnog izvještaja, onda ste i danas na pravome mjestu. Pivu ili kavu na stol, zatvorite vrata i recite ženi, mužu ili šefu da vas ne smeta. Krenimo.

Kako se boduju pojedini susreti?

U srži ljestvice je bodovanje svakog susreta koje reprezentacije odigraju. Bodovi za utakmice dobivaju se po MTIC principu, kao što možete vidjeti u sljedećoj grafici.

Slika 2 od 2.

M (Match) je rezultat utakmice. Za pobjedu se dobivaju tri boda, za pobjedu na kaznene udarce dva, a za neriješeno i poraz na jedanaesterce po jedan. Za poraz se ne dobiva ništa, nije ovo Waldorf škola, što znači da su ostali faktori nebitni, jer pametni Sportnetovi čitatelji znaju da za množenje s nulom nije potreban kalkulator.

C (Confederation) je snaga konfederacije. Pobjede protiv reprezentaciji iz slabijih kontinentalnih saveza vrijede manje nego pobjede protiv europskih i južnoameričkih sastava. FIFA te faktore obnavlja nakon svakog Svjetskog prvenstva na osnovu tamo postignutih rezultata, ali ih ujedno i umjetno reže na 0.85, što znači da nikad niti jedan savez nema faktor niži od toga, iako bi ga po čistom računanju trebao imati. Faktor koji se koristi za utakmicu je srednja vrijednost dvije reprezentacije.

I (Importance) je važnost susreta. Najmanje važne su prijateljske utakmice ili one na nekim neslužbenim turnirima. Kvalifikacijski dvoboji vrednuju se s faktorom 2.5, oni na kontinentalnim prvenstvima ili Konfederacijskom kupu s po 3.0, a najviše vrijede Svjetska prvenstva na kojima svaka utakmica nosi četverostruku vrijednost.

T (Team) je snaga protivnika. U principu vrijedi pravilo 200 - rang protivnika, s dvije iznimke. Prvoplasirani nosi čistih 200 bodova, a sve reprezentacije koje su rangirane ispod 150. mjesta nose minimum, koji iznosi 50 bodova. Hrvatska je nakon objave nove tablice vrijedan ulov svojim protivnicima jer je njen faktor 196 (200-4). Toliko o teoriji. Pogledajmo sada kako to izgleda u stvarnosti na osnovi nekih rezultata hrvatske reprezentacije.

Slika 1 od 1.

Najvrjedniji rezultat Hrvatske iz ovog četverogodišnjeg ciklusa je pobjeda nad Republikom Irskom na Europskom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajini. Tri boda za pobjedu, maksimalan bod za snagu kontinentalnog saveza, jako natjecanje (EP nosi tri boda) i relativno jak protivnik (Republika Irska bila je u tom trenutku 18. najjača reprezentacija svijeta po Fifinoj ljestvici, čime je svojim protivnicima nosila 200-18 = 182 boda). Na kraju je ta pobjeda Hrvatskoj donijela 1638 bodova. Za usporedbu, najvrjednija pobjeda Hrvatske ikada je bila ona protiv Njemačke na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine protiv onomad druge reprezentacije svijeta. To je bilo vrijedno 2388 bodova, samo 12 bodova ispod teoretskog maksimuma Fifinog sistema.

Četiri dana kasnije protiv Italije, hrvatski su reprezentativci osvojili jedan bod za plasman na EP i 564 za Fifinu ljestvicu. Pobjeda protiv Južne Koreje donijela je manje bodova od remija protiv Talijana, prvenstveno zato jer se radilo o prijateljskom susretu, ali i zato jer AFC ima niži koeficijent od UEFE. Poraz protiv Engleske nije donio ništa osim glavobolje.

Kako rezultati utječu na poredak na ljestvici

Samo susreti koje je reprezentacija odigrala u posljednje četiri godine utječu na njeno rangiranje. Oni se dodatno dijele na četiri podgrupe od po godinu dana svaka.

Slika 3 od 3.

Od 11. travnja 2009. godine do 11. travnja 2010. godine Hrvatska je odigrala sedam utakmica. Pobijedila je šest puta (dva puta protiv Bjelorusije, po jednom protiv Ukrajine, Katara, Kazahstana i Lichtensteina) i izgubila već spomenuti susret protiv Engleske. Prosjek bodova tih utakmica bio je 470.81, međutim samo 20% te vrijednosti (94.16) ulazi u aktualnu kalkulaciju. Što su rezultati stariji, to im je manja relativna vrijednost, dok napokon i ne potpuno ispadnu iz kalkulacije za ljestvicu.

Kako stoji Hrvatska na Fifinoj ljestvici za lipanj 2014. godine

Ako se Hrvatska uspije kvalificirati za SP u Brazilu, njen poredak na Fifinoj ljestvici imat će direktan utjecaj na ždrijeb protivnika. Međutim današnja ljestvica će se do onda debelo promijeniti, dijelom zato što će u nju doći novi rezultati, a dijelom zato što će oni već postojeći ili izgubiti na vrijednosti ili ispasti iz kalkulacije. Za Hrvatsku je povoljno da su joj posljednje dvije godine iznadprosječne, čime i na ovoj budućoj listi stoji na četvrtom mjestu, tik ispred Nizozemske, Engleske i Italije. Uspješno privođenje kraju kvalifikacija može za hrvatsku reprezentaciju značiti ne samo sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu, već i poziciju jednog od nositelja.

Mane Fifinog rangiranja

Niti jedan sustav koji pokuša rangirati preko 200 reprezentacija od kojih većina nikada nije igrala jedna protiv druge neće biti savršen. Međutim Fifin sustav ima nekoliko lako vidljivih, velikih nedostataka.

1. Svi porazi su jednako vrijedni

Poraz nosi nula bodova. Pritom je nevažno je li protiv Argentine ili protiv Burkine Faso. U stvarnom nogometu je to u redu, u rangiranju gdje se pokušava odrediti vrijednost na temelju malog broja utakmica i u kojem se pokušavaju usporediti timovi različitih regija nije. Moguće poboljšanje sustava: Vidi točku 5.

Broj jedan kroz povijest

IFA je pokrenula svoju ljestvicu 1993. godine i objavljuje ju, s manjim iznimkama, svakih mjesec dana. Daleko najuspješnija reprezentacija je Brazil koji je, unatoč trenutačnim poteškoćama,na broju jedan bio u gotovo dvije trećine ljestvica.

Zemlja | Broj mjeseci na #1
Brazil 140
Španjolska 44
Francuska 13
Argentina 10
Italija 6
Njemačka 5
Nizozemska 1

2. Linearno vrednovanje protivnika

FIFA kod vrednovanja susreta ne koristi bodove protivnika već njegov poredak na listi. Time se umjetno stvaraju odnosi snaga koji nisu realni. Tako na primjer pobjeda protiv Njemačke (#2) nosi 20 bodova više od pobjede nad Ganom (#22), ista razlika koje se dobiva za pobjedu nad Burundijem(#124) umjesto pobjede nad Kazahstanom (#144). Međutim razlika u bodovima između Njemačke i Gane je 554 boda, a između Burundija i Kazahstana samo 62 boda. Moguće poboljšanje sustava: Korištenje protivnikovih bodova umjesto pozicije na ljestvici za faktor "T".

3. Važnost susreta

Zamislite da se Španjolska i Hrvatska dogovore sutra odigrati prijateljski susret. I zamislite da Hrvatska pobijedi. Što mislite, koliko bi to Hrvatskoj donijelo? Odgovor je, Hrvatska bi zbog te pobjede zapravo pala na ljestvici. Apsurdno, ali istinito. Pobjeda nad prvom reprezentacijom svijeta u prijateljskom susretu nosi 600 bodova, a Hrvatska za posljednjih dvanaest mjeseci ima prosjek od 650 bodova, koji bi pobjeda nad Španjolskom pokvarila. Poraz u prijateljskom susretu s druge strane ima istu težinu kao i poraz u službenom, jer bazu utakmica s kojom se dijeli suma bodova povećava za jedan. S tim u vidu, prijateljski susreti u principu samo štete plasmanu. Moguće poboljšanje sustava: Računanje prosjeka ne dijeljenjem s brojem utakmica, već sa zbrojem faktora I, poznato i kao ponderiranje.

Najbolji napad

Sportnetova analiza primljenih i postignutih golova u službenim utakmicama u posljednje četiri godine pokazuje da Njemačka ima najuspješniji napad svih reprezentacija koje su odigrale barem 20 utakmica. U prosjeku, Elf postiže 2.82 gola po 90 minuta igre.

1. Njemačka 2.86
2. Nizozemska 2.68
3. Engleska 2.36
4. Obala Bjelokosti 2.33
5. Švedska 2.29
6. Španjolska 2.19
7. Brazil 2.14
8. BiH 2.00
9. Meksiko 1.97
10. Japan 1.97
...
21. Hrvatska 1.70

4. Domaći teren

Pobjede na domaćem terenu vrijede isto koliko i one u gostima. Međutim, Sportnetova analiza svih kvalifikacijskih rezultata reprezentacija pokazuje da su pobjede domaćina gotovo dvostruko vjerojatnije od pobjede gostiju. U preko tisuću susreta koje smo analizirali, 50% susreta dobili su domaćini, 29% gosti, a 21% završio je neriješeno. I naprednije analize daju sličnu sliku. Po Pitagorinoj vjerojatnosti pobjede, koja u obzir uzima primljene i postignute golove, prednost domaćeg terena je 69:31. Moguće poboljšanje sustava: Vidi točku 5.

5. Gol razlika

Svaka pobjeda vrijedi jednako. Čistih 5:0 donosi isto bodova kao tijesnih 1:0 ili 2:1. Kada uzmemo u obzir sve mane, dolazimo do primjera da je poraz protiv Španjolske u Madridu od 1:2 kvari plasman na ljestvici jednako kao i debakl od 0:5 protiv Lichtensteina kod kuće. Moguće poboljšanje: Bodove u faktoru „M“ podijeliti na pobjednika i gubitnika, ovisno o tome gdje je utakmica igrana, o završnoj gol razlici i o razlici u snazi dva protivnika. Sada svaki pobjednik nosi tri boda, svaki gubitnik nula. Formula koja bi uzimala u obzir sve navedene faktore, mogla bi te bodove podijeliti. Tako bi na primjer navedeni poraz protiv Lichtensteina donio nekih 0.01 bod, ali tijesan poraz protiv Španjolske u gostima možda čak i cijeli bod, dok bi Španjolskoj ostala dva.

Realnost

Koliko god mana bilo u navedenom sustavu rangiranja, realnost je da Hrvatska ima odlične rezultate u posljednje četiri godine. Samo šest poraza uz deset neriješenih utakmica i 27 pobjeda plasirat će ju visoko na bilo čijoj listi. Je li Hrvatska objektivno četvrta reprezentacija svijeta? Lako moguće da nije. Ali je po rezultatima sigurno jedna od najboljih desetak, kako god računali.

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Sadržaj se nastavlja
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!
  • Messi 2013.05.2013. u 13:05
    ma ovo je glupost po tome smo mi "bolji" od brazila,italije,engleske,nizozemske...
    Messi 20
  • Zoolog17.04.2013. u 12:37
    Jebeš tu listu koja nema veze sa realnošču ,,,lista za menađere ,mazanje očiju,,,ja bih bio sretniji da osvojimo 4 mjesto na sp nego da budemo na ovoj kaubojskoj listi 1
    Zoolog
  • šimun15.04.2013. u 15:54
    problem je u tome šta ova ljestvica nije realna jer mi nikako nismo 4 reprezentacija svijeta, a nakon ovoga se očekuje da postanemo prvaci svijeta
    šimun
  • Torca-Dubrava13.04.2013. u 16:52
    ....................ma neka pati kome smeta...... HRVATSKA četvrtaaaaaaaaaaa..........!!!
    Torca-Dubrava
  • javasluk12.04.2013. u 17:28
    Volio bi ja vidjeti ovakvom matematikom sličnom ljestvicu za 20 sezona HNL-a. Pa da neke stvari budu vidljivije. Naime, 1994.g. uvođenjem tri boda umjesto dva, nerješeno je postalo skoro kao i poraz pa često čvrste ekipe s malo primljenih golova i mnogo nerješenih utakmica i solidnom gol razlikom... [više na forumu]
    javasluk