Nogomet

Arena u Budimpešti jedina bi trebala biti u potpunosti popunjena

Mihaela Bradovski • ponedjeljak, 07.06.2021.
Arena u Budimpešti jedina bi trebala biti u potpunosti popunjena

Budimpešta je grad burne prošlosti, više puta rušen i uništavan, ali danas ipak mamac za turiste iz svih dijelova svijeta. Na ovom Euru ugostit će reprezentacije skupine F i to na stadionu čije bi tribine trebale biti u potpunosti pune...

Uz München, reprezentacije skupine F ugostit će i mađarska prijestolnica. Na Puskas Areni 15. lipnja susret prvog kola odigrat će Mađarska i Portugal, četiri dana kasnije domaća izabrana vrsta odmjerit će snage s Francuskom, a u posljednjem kolu skupine smrti, koja je na rasporedu 23. lipnja, na travnjak će istrčati europski protiv svjetskih prvaka. Veliki okršaj u gradu koji se tijekom svoje duge povijesti nagledao mnogobrojnih bitaka.

Mnogo je teorija o točnom nastanku naziva Budima i Pešte, jedna od njih vezana je i za brata Atile 'Biča Božjeg', kralja Bledu koji je u mađarskoj literaturi poznat pod imenom Buda, ali dvojbe oko godine spajanja tri grada u Budimpeštu kakvu danas poznajemo nema. Budim, Stari Budim i Pešt službeno su postali jednim gradom 1873. godine.

Prva naselja na onom području uz Dunav digli su keltski narodi, i to još prije Krista, a ista su kasnije okupirana od strane antičkog Rima. U narednim godinama naselje Aquincum, s vojnim kampom i bitnim prometnicama, postaje glavno središte Panonije. Brojni osvajači ostavili su trag u povijesti ovog grada, a jedan od njih, s dolaskom u Panonsku nizinu u petom stoljeću, je već spomenuti Atila.

Četiri stoljeća kasnije prvim poglavarom konfederacije mađarskih plemena postaje Arpad, koji time postaje i prvi mađarski vojni vođa (đula). Sedam od deset mađarskih plemena smjestilo se upravo na području današnje Budimpešte.

U 13. stoljeću na ovo područje stižu i Mongoli koji uništavaju veliki dio sva tri grada, a tri desetljeća kasnije dolaze i Osmanlije na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim. U međuvremenu je Bela IV u Budimu izgradio svoju kraljevsku palaču dok je Pešt omeđen zidom. Sveta liga kršćanskih zemalja 1686. godine oslobađa ova tri grada turske vladavine, ali ih pritom dobrano ruši, uz pokolj dobrog dijela stanovništva i paljenje velikog broja bitnih povijesnih zapisa.

Nova citadela izgrađena je 1771., a iduće, 19. stoljeće proteklo je u znaku izgradnje ili obnove, što nakon požara i poplave, ali i Revolucije 1848. godine. Tijekom 19. stoljeća izgrađena je željeznica, osnovana gimnazija, podignuta i posvećena velika sinagoga, s radom su započele Akademija znanosti te Vojna akademija, obnovljene su kupelji i koncertna dvorana, niknule su nove zelene gradske površine, Budim i Pešta spojeni su Sečenijevim lančanim mostom, s radom je krenuo drugi najstariji metro u svijetu, a tri godine prije spajanja u jedinstveni grad željeznicom je današnja Budimpešta povezana i sa Zagrebom.

Na prijelazu iz jednog u drugo stoljeće mađarski je postao dominantan jezik, a ojačala je židovska zajednica koja je činila više od 23 posto populacije Budimpešte. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine tadašnja Mađarska proglasila se neovisnom republikom, ali dvije godine kasnije Trianonskim ugovorom izgubila je dvije trećine svog teritorija.

A godinu dana prije kraja Drugog svjetskog rata i Budimpešta je djelomično razrušena u bombardiranju Savezničkih sila, a nove gubitke grad je pretrpio u periodu od 29. prosinca 1944. do 13. veljače 1945. godine koliko je trajala njena opsada. Snage Crvene armije osvojile su Budimpeštu nakon jedne od najkrvavijih opsada čitavog rata. Po broju žrtava usporediva je s opsadama Berlina i Staljingrada. Do kraja rata ubijeno je između 20 do 40 posto budimpeštanskih Židova.

Danas je Budimpešta poznata po svom noćnom životu, ali prije svega po svojim glavnim obilježjima, od kojih je dio i pod UNESCO zaštitom; zgradi Parlamenta uz obalu Dunava, Ribarskom bastionu, obnovljenom Lančanom mostu sa skulpturama lavova koje su preživjele Drugi svjetski rat, crkvi Svetog Mateja, Dohány sinagogi i Sečenijevim termama. Posjetiteljima su atraktivni i Budimski dvorac, bazilika Svetog Stjepana, Trge heroja, Margitin otok, Andraševa avenija, pješačka zona Váci te zoološki i botanički vrt.

Jedini stadion koji će biti potpuno pun

Puskas Arena stadion je četvrte UEFA kategorije, otvoren 15. studenog 2019. godine nakon dvije godine izgradnje. Ukupnog je kapaciteta nešto više od 67 tisuća mjesta, a rekordna posjeda ona je s otvaranja. Susret između Mađarske i Urugvaja s tribina novog stadiona pratilo je 65.114 gledatelja.

Pod vlasništvom Mađarskog nogometnog saveza Puskas Arena izgrađena je na mjestu starog Ferenc Puskas stadiona. Iako je u prvim nacrtima trebala imati i atletsku stazu, a danas je isključivo nogometno orijentirana, ukupna cijena premašila je 100 posto početne procjene.

U rujnu 2020. godine na budimpeštanskom stadionu odigrano je finale UEFA Superkupa između Bayerna i Seville (2:1). Tijekom listopada i prosinca iste godine te veljače i ožujka ove godine Puskas arena ugostila je dvije utakmice skupine G Lige prvaka te oba susreta osmine finala između Borussije Mönchengladbach i Manchester Cityja te Liverpoola i Leipziga.

Nakon jedne utakmice 1/16 finala Europske lige te jedne osmine finala, posljednji dvoboj na njoj, a uoči početka Europskog prvenstva odigrale su Mađarska i Poljska u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Susret je završio remijem, 3:3. Poznato je i kako će se u Budimpešti odigrati i finale Europske lige 2023.

A kada je u pitanju nadolazeći Euro, osim tri utakmice skupine F na Puskas Areni odigrat će se i jedan dvoboj osmine finala. Jedini je stadion koji bi trebao biti popunjen u punom kapacitetu, ali uz obavezu organizatora o poštivanju strogih epidemioloških mjera.

FOTO: David Mark / Pixabay

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Sadržaj se nastavlja
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!